Eksplozija e cigareta

Eksplozija se izra¾ava kao brza reakcija oksidacije ili razgradnje, koja se raèuna na ogromno izgaranje zapaljivih plinova, para, zapaljivih tekuæina ili pra¹ine ili vlakana u tijelu, ¹to uzrokuje poveæanje temperature ili tlaka uz udarni val i akustièki uèinak.

Eksplozija se odvija u strogo definiranim uvjetima, upravo kada koncentracija zapaljivih sirovina ulazi u strogo odreðen raspon, ¹to je odreðeno moguæno¹æu eksplozije. Koncentracija zapaljive komponente u odreðenom eksplozivnom odjeljku neæe uzrokovati eksploziju. Da bi se stvorila eksplozija, potrebno je imati dobru energiju, koju mogu inicirati èimbenici kao ¹to su iskre koje nastaju tijekom rada strojeva i elektrièna konstrukcija, elementi instalacije se zagrijavaju do vrlo ¹irokih temperaturnih, atmosferskih i elektrostatièkih pra¾njenja. Ta energija odreðena je niskom energijom paljenja i odreðena je koliko je niska energija kondenzatora u elektriènom polju, èije pra¾njenje mo¾e zapaliti smjesu i ¹irenje plamena u danim uvjetima ispitivanja. Sigurnosni ureðaji za eksploziju su protueksplozijski za¹tiæeni ureðaji namijenjeni robotu u podruèjima koja su posebno izlo¾ena eksploziji.

Vrijednost najmanje energije paljenja je parametar koji omoguæuje procjenu opasnosti od eksplozije, koja nastaje iz postojeæih izvora u odreðenom podruèju, kao ¹to su elektriène, elektrostatièke iskre, iskre koje potjeèu od kapacitivnih ili induktivnih elektriènih krugova, kao i mehanièke iskre.

Gorivo ¾eli brojiti pristup s oksidantom, a pokretanje izgaranja zahtijeva inicijalni faktor. Jo¹ je gore da se pokrene eksplozija pra¹ine nego eksplozija plina. Plin se kreæe sa sadr¾ajem spontano zbog difuzije, a mehanièko mije¹anje je potrebno da bi se stvorio oblak pra¹ine. Minimiziranje prostora eksplozije pogoduje nasilju eksplozije, au sluèaju moljaca odr¾ava se kao prirodni èimbenik za njegovo stvaranje. Meðu plinovima, oksidansi vjerojatno ¾ive umjesto kisika, npr. Fluora. Tekuæine koje su oksidanti ukljuèuju perklorna kiselina, vodikov peroksid i meðu krutim tvarima su: amonijev nitrat, metalni oksidi. Goriva su prije svega sve tekuæine, plinovi, ali i same krutine.